Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit u iznosu od 5,35 milijardi kuna, što je za 4,8 posto manje nego li im je iznosila dobit 2021. godine, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke (HNB).
Središnja banka je u
srijedu objavila privremene nerevidirane pokazatelje o poslovanja banaka
u prošloj godini, a usporedba s privremenim nerevidiranim podatcima za
2021. godinu pokazuje da su banke lani imale za 268,8 milijuna kuna
manju dobit nego godinu prije. HNB je krajem prošlog tjedna procijenio kako su banke u Hrvatskoj u
2022. godini, prema preliminarnim podatcima, "ostvarile bruto dobit na
razini približnoj godini prije, iako su u prva tri tromjesečja imale
dobit za 25 posto veću nego u istom razdoblju prethodne godine". "Navedeno bi moglo rezultirati financijskom obvezom za banke na
osnovi redovnog poreza na dobit u iznosu malo većem od 150 milijuna eura
te još oko 25 milijuna eura na osnovi poreza na izvanrednu dobit.
Pritom bi porezom na izvanrednu dobit mogao biti obuhvaćen samo manji
broj, od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine
prihoda", procjena je iz HNB-ove publikacije "Makroprudencijalna
dijagnostika". Danas objavljeni privremeni nerevidirani podatci o poslovanju
kreditnih institucija odnosi se na 21 instituciju, što je dvije manje
nego krajem 2021. godine. Naime, u svibnju i lipnju prošle godine dvije su stambene štedionice
pripojene matičnim bankama - Raiffeisen stambena štedionica pripojena je
Raiffeisenbank Austria (RBA), a PBZ stambena štedionica je pripojena
Privrednoj banci Zagreb (PBZ). Prošlu je godine provedena sanacija Sberbanka, koju je u tom postupku
preuzela Hrvatska poštanska banka (HPB), te od sredine travnja posluje
pod imenom Nova hrvatska banka i dio je grupacije HPB. Po podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, koja
je izrađena na temelju podataka koje je središnja banka dobila od samih
banaka, od 21 banke koja je poslovala u Hrvatskoj, lani je s dobiti
završilo 19 banaka, a dvije su iskazale gubitak. Najveću dobit lani je iskazala Zagrebačka banka, 1,8 milijardi kuna,
što je za 217 milijuna kuna ili 10,8 posto manje nego godinu prije. Više od milijardu kuna dobiti lani je imala i Privredna banka Zagreb,
1,4 milijarde kuna, što je u odnosu na 2021. povećanje za 310,9
milijuna kuna, ili za 27,9 posto. Po iskazanoj dobiti slijede Erste&Steiermärkische Bank s dobiti
od 977,3 milijuna kuna i OTP banka s dobiti od 675,2 milijuna kuna, pri
čemu obje bilježe rast dobiti u odnosu na 2021. godinu, Erste za 15,3
posto, a OTP za sedam posto. RBA je, pak, lani ostvarila dobit od oko 279 milijuna kuna, što je u
usporedbi s nerevidiranim privremenim podatcima za 2021. godinu pad za
gotovo 38 posto. Najveća banka u većinskom državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska
banka u 2022. je ostvarila dobit od 132,4 milijuna kuna, što je
smanjenje za 34,5 posto na godišnjoj razini.